MOŽEŠ LI POBJEĆI OD VELIKOG BRATA?
inkognito.si je domaći, neprofitni vodič i volonterski projekat koji ima za cilj educirati prosječnog čovjeka o značaju online privatnosti. Napravljen bez korištenja generativne umjetne inteligencije, bez vibe-kodiranja, uz “papir i olovku” i pomoć dobrih prijatelja.
Privatnost se odnosi na zaštitu osjetljivih informacija od neovlaštenog pristupa ili zloupotrebe. Privatnost podrazumijeva pravo pojedinca da kontroliše prikupljanje, širenje i upotrebu svojih ličnih podataka.
Privatnost je sloboda izbora.
Imati privatnost je odlučiti i ograničiti ko ima pristup našim informacijama, tijelima, stvarima, i mjestima. Ona nam dozvoljava uspostavljanje granica, omogućuje nam da definišemo ko smo i kako želimo komunicirati sa svijetom oko nas po vlastitim uvjetima.
Privatnost nas štiti od neopravdane upotrebe moći.
Kada kontrolišemo šta se o nama može znati, štitimo se od onih koji žele da manipulišu našim životima i oduzmu nam slobodu. Privatnost je neophodna za slobodnu komunikaciju, okupljanje bez straha i otkrivanje korupcije, pogotovo za novinare, naučnike i disidente. Bez nje, društvo gubi snagu da se suprotstavi opresiji i rizikuje gubitak temeljnih sloboda.
Privatnost je uvjerenje da vaše informacije vide samo oni kojima su iste namijenjene.
Kod primjera aplikacije za dopisivanje, End-to-End enkripcija pruža privatnost tako što poruke mogu vidjeti isključivo pošiljatelj i primatelj, bez presretanja.
“Ako nemaš šta da sakriješ, nemaš se čega bojati”.
Ovo je opasna zabluda, jer promoviše retoriku da ljudi koji zahtijevaju privatnost moraju biti kriminalci, devijanti ili neki zlikovci.
Tvrditi da te nije briga za pravo na privatnost jer nemaš šta da sakriješ, isto je kao tvrditi da te nije briga za slobodu govora jer nemaš šta da kažeš.
Privatnost se razlikuje se od sigurnosti, tajnosti i anonimnosti, iako se ovi koncepti često preklapaju. To je temeljno ljudsko pravo. Svi znamo šta se radi u toaletu, ali opet svi zatvaramo vrata. To je zato što želimo privatnost, a ne tajnost. Poenta privatnosti nije sakrivanje od misterioznih prijetnji već preuzimanje kontrole koja nam je oduzeta, bez da smo toga uopšte svjesni. Svrha privatnosti nije tu da bi se štitila, privatnost je tu da bi se koristila za zaštitu stvari koje su nam bitne. Zaštiti svoja prava ili postani ovca, a sve dok je ovaca neće falit’ vune.
Razvoj Situacije
2001-2010
Postavljanje temelja za spori, decenijski rat protiv privatnosti.
Pooštravanje mjera nakon 9/11 napada u Americi.
• Drastično povećanje masovnog nadzora.
• Početak masovnog prikupljanja podataka o komunikacijama.
• Korištenje naprednih skenera na aerodromima i graničnim prelazima.
• Široka primjena tehnologija za prepoznavanja lica i biometrije.
• Muslimani, Arapi i pojedinci južnoazijskog porijekla ciljani kroz profiliranje, nadzor, posebnu registraciju i deportacije.
• Facebook Beacon dijelio korisničke aktivnosti izvan Facebooka bez jasnog pristanka korisnika, ukinut 2009. godine.
2004-2010
Rast centralizovanih društvenih platformi.
Poslovni model zasnovan na prikupljanju podataka.
• Prikupljanje ogromnih količina ličnih podataka poput lokacije, pretraživanja, kontakata, aktivnosti na mreži i sl.
• Personalizirani oglasi i početak uništenja clear weba.
• Sve veća “normalizacija” dijeljenja korisničkih podataka sa trećim partijama.
• Korisnici postaju svjesniji da njihovi podaci imaju enormnu novčanu vrijednost za predatorne korporacije.
2013-2016
Julian Assange, Edward Snowden, Reality Winner, Cambridge Analytica skandali.
• Snowden otkriva NSA-ov PRISM program koji prikuplja podatke običnih građana.
• Assange preko WikiLeaks-a objavljuje dokumente o ratnim zločinima i masovnom nadzoru.
• Reality Winner otkriva rusku umiješanost u američke izbore (D. Trump-ov prvi mandat).
• Cambridge Analytica prikuplja podatke 87 mil. Facebook korisnika bez njihovog znanja i kasnije ih koristi za politički-ciljano oglašavanje.
2016-2021
Uvođenje nove GDPR regulative u EU, razbijanje Sky ECC enkripcije, skeniranje fotografija na Apple uređajima
• GDPR donosi prava na pristup, brisanje i kontrolu podataka, kazne do 4% globalnih prihoda.
• Sky ECC enkripcija razbijena 2021, izloženo preko milijardu poruka, rezultirajući u brojnim optužbama i hapšenjima. Uključeni i nedužni korisnici.
• Apple najavljuje skeniranje iCloud slika za CSAM, odustaje 2023. ali planira nastaviti ponovo 2025. uz AI.
2022-2023
Google ograničava Android, TikTok zabrane, zakon o “online sigurnosti” u Engleskoj.
• Google smanjuje korisničku kontrolu, otežava preuzimanje aplikacija van Play trgovine.
• Zabrane TikToka u Americi, EU i Indiji zbog rizika od prijenosa podataka u Kinu.
• UK “Online Safety Act” 2023. prisiljava platforme da uklanjaju “zakonit, ali štetan” sadržaj, zahtijeva skeniranje E2EE aplikacija u budućnosti.
• Google Incognito mode skandal – Google sakupljao podatke i pratio korisnike čak i dok su koristili Incognito mode koji je reklamiran kao privatan. Kažnjeni sa $5 bil.
2024-2026
Umanjivanje slobode, zabrane i ograničavanje uređaja, mreža i online usluga i komunikacija, deanonimizacija korisnika putem “verifikacije dobi” u brojnim državama i na brojnim platformama i postavljanje infrastrukture za direktan nadzor i kontrolu po korisniku.
• Europski Chat Control 1.0 traži razbijanje šifriranja na svim E2EE aplikacijama za komunikaciju i skeniranje svih poruka kako bi se “zaštitila dječica”. Nakon mukotrpnih pregovora, zakon odbačen, već se planira Chat Control 2.0.
• Epstajnovi dokumenti kristalno su čist primjer da su predatori baš ti koji su na vlasti dok se uvođenjem restrikcija ugrožava privatnost normalnih ljudi radi “zaštite djece”.
• Osnivač Telegrama Pavel Durov uhapšen, kasnije, iako ne ukida enkripciju, počinje izvršavati sve više zahtjeva vlasti.
• U Srbiji, novinari i kritičari režima postaju mete uhođenja i nasilja tokom studentskih protesta. Sumnja se na upotrebu Pegasus-a i Cellebrite-a.
• Meta lobira sa $23.6+ miliona za zakon koji bi forsirao provjeru dobi u app trgovinama.
• Google uništava Android, traži apsolutnu kontrolu nad aplikacijama, lične podatke developera i plaćanje naknada ukoliko iste žele biti plasirane na Play trgovini. Ne zaustavlja se samo na Androidu već i uništava internet s reCaptcha mobilnom verifikacijom.
• EES i ETIAS – Želiš da putuješ? Stani mirno, ispravi se, gledaj u kameru, prste na senzor, 29 država želi da zna sve o tebi.
Danas
Današnja borba privatnosti protiv nadzora je zapravo borba između slobode i manipulacije. Što više kompanije znaju o nama, to smo ranjiviji na njihov uticaj. Previše je onih koji iskorištavaju tu činjencu, a to nisu isključivo korporacije koje prodaju proizvode, to su neprijateljske nacije i napadači koji žele da promjene srž zajednice, opozicijske partije koje žele da nas natjeraju da razmišljamo na specifičan način kako bi glasali za njih…
Čak i da smo toliko nesvjesni i da nam ne smeta činjenica da kompanije i državne agencije prikupljaju naše podatke, problem nastaje kada s njima ne rukuju pravilno i kada ih ne čuvaju. Česte su provale u kojima hakeri traže otkupninu, a podaci završe u prodaji na crnom tržištu jer je nisu dobili. Posljedice toga budu krađa identiteta, prevare i financijski gubici, sve jer smo vjerovali da su naši podaci sigurni u njihovim rukama, iako im je u interesu profit, a ne zaštita naših podataka. Bilo ko može kupiti ili ukrasti naše podatke i koristiti ih protiv nas, s toga, moramo gledati na širu sliku.
Borba privatnosti i nadzora sve više liči na borbu slobode okupljanja i udruživanja protiv cenzure. Hoće li te sveprisutni nadzorni sistem označiti prije nego što se uspiješ pridružiti nekom protestnom pokretu? Mogu li te identificirati kao problematičnog aktera, pratiti te i ugušiti taj otpor prije nego što se uopšte manifestuje?
Najopasniji trik koji su izveli bio je normalizacija nadzornih sistema umjesto skrivanje istih. Pa kada dođu nove, mlađe generacije, nasljeđuju sisteme i misle da je to jednostavno način na koji tehnologija funkcioniše, da je oduvijek bilo tako, bez da im iko objasni da su njihovi roditelji, bake i djedovi živjeli u svijetu gdje se privatnost podrazumijevala.
I onda polako, bez nekog primjetnog presjeka, već mic po mic, kao žabe u loncu doći će do tzv. chilling efekta tj. samocenzure gdje će državne vlasti i megakorporacije određivati šta smijemo, ne samo reći, već i misliti. Srećom, još uvijek nije kasno za promjene.
Njihovi ključni ciljevi
1. Profit
Prodaja naših podataka, pažnje, navika i ponašanja onom ko najviše plati, mušterija ih ne interesuje sve dok plaća.
2. Gušenje otpora
Diskreditirati će svakoga ko im se protivi, narod zavaditi, dokaze i svjedoke zataškati, državne organe potkupiti.
3. Analiza i manipulacija
Na osnovu već sakupljenih podataka profilirati, predviđati i pažljivo utjecati na naše odluke, bez da primjetimo. Govoriće jedno, a raditi drugo.
Kako se suprotstaviti?
Čitaj naš Blog
NE BUDI OVCA,
POSTANI INKOGNITO
Ne trebaš se odreći svega i otići živjeti u pećini, možeš početi sa nečim malim: